Bučine koštice (Cucurbita pepo var. styriaca) koriste se za proizvodnju ulja već više od 3700 godina. Danas se najčešće uzgajaju sorte Gleisdorfska golica, Štajerska golica i Wies, koje su posebno cijenjene jer njihove sjemenke nemaju tvrdu ljusku. Upravo ta osobina čini ih idealnima za prešanje ulja i daljnju preradu.

Sjemenke buče sadrže  45% — 52% visokokvalitetnog ulja, bogatog nezasićenim masnim kiselinama, vitaminom E i fitosterolima. Zahvaljujući svom sastavu, bučino ulje ima dokazanu nutritivnu i zdravstvenu vrijednost. Najčešće se ističe njegov povoljan učinak kod benigne hiperplazije prostate, zdravlja mokraćnog sustava i hormonalne ravnoteže, kao i njegova zaštitna uloga u očuvanju kardiovaskularnog sustava.
Osim sjemenki, i meso bundeve ima uporabnu vrijednost te se koristi svježe ili u obliku silaže kao hranjiva stočna hrana.

Bundeve su biljke toplih krajeva i za uspješan rast zahtijevaju mnogo topline, svjetlosti i dovoljnu vlagu u tlu. Vrlo su osjetljive na niske temperature – rast prestaje već pri 6 do 7 °C, dok na –1 °C biljka propada. S druge strane, zahvaljujući snažnom i dubokom korijenskom sustavu, dobro podnose sušna razdoblja.
Optimalno vrijeme za sjetvu nastupa kada se tlo zagrije na 12°C — 15 °C, što u kontinentalnim uvjetima najčešće odgovara razdoblju od kraja travnja do početka svibnja.

Za postizanje visokog udjela ulja, plodovi moraju biti potpuno zreli. U toj fazi sjeme je čvrsto, lako se odvaja od mesa, a listovi biljke mijenjaju boju u žutu do crvenkastu. Berba se može obavljati ručno ili strojno. Kod strojne berbe sjeme je potrebno oprati većom količinom vode pod niskim pritiskom kako bi se očuvala njegova karakteristična zelena površina. Nakon toga slijedi sušenje na temperaturi od 40°C do 60 °C, sve dok vlaga ne padne na do 10 %.

Uz pravilnu primjenu svih agrotehničkih mjera, prinos bučinih sjemenki može iznositi 1000 do 1200 kg po hektaru. Iz 1000 kg sjemenki, pri vlazi od oko 9%, moguće je dobiti 450 do 500 litara čistog bučinog ulja.

Osim nutritivne i zdravstvene vrijednosti, ulje buče ima i značajnu ulogu u kulinarskom svijetu. Zahvaljujući svojoj jedinstvenoj aromi i okusu, široko se koristi u pripremi raznovrsnih jela, od salata do desertnih kreacija. Također, ulje buče prepoznato je kao vrijedan sastojak u proizvodnji prirodne kozmetike, posebice zbog visokog udjela vitamina E, koji je poznat po svojim antioksidativnim svojstvima i sposobnosti zaštite kože. S obzirom na sve veću popularnost zdravog načina života, ulje buče doživljava renesansu kao superhrana. Sadrži esencijalne masne kiseline, koje su ključne za održavanje zdravlja srca i krvnih žila. Pored toga, istraživanja su pokazala da redovita konzumacija ulja buče može pridonijeti smanjenju razine lošeg kolesterola u krvi, što ga čini izuzetno vrijednim u prevenciji kardiovaskularnih bolesti.

U poljoprivredi, uzgoj buča i proizvodnja ulja iz bučinih sjemenki također doprinose održivom razvoju. Buče se mogu uzgajati na manje plodnim tlima, čime se smanjuje potreba za intenzivnom uporabom gnojiva i pesticida. Također, kao biljke koje dobro podnose sušu, buče mogu biti ključne u poljoprivredi područja s manjkom vode.Naposljetku, ulje buče igra važnu ulogu u lokalnoj ekonomiji i očuvanju tradicije. Mnoga malena obiteljska gospodarstva i kooperative fokusiraju se na proizvodnju ulja buče, čime se očuvaju tradicionalne metode proizvodnje i potiče lokalna ekonomija. Kroz promicanje autohtonih proizvoda, kao što je ulje buče, podupire se očuvanje kulturne baštine i identiteta regija u kojima se buče uzgajaju.