Bučine koštice (Cucurbita pepo var. styriaca) koriste se za proizvodnju ulja već više od 3700 godina. Najpoznatije i najraširenije sorte koje se danas uzgajaju su Gleisdorfska golica, Štajerska golica i Wies. Posebno su cijenjene jer sjemenke nemaju tvrdu ljusku, što ih čini idealnima za prešanje ulja i daljnju preradu.
Sjemenke buče sadrže između 45 i 52 posto visokokvalitetnog ulja, bogatog nezasićenim masnim kiselinama, vitaminom E i fitosterolima. Zahvaljujući svom sastavu, bučino ulje ima dokazanu zdravstvenu vrijednost. Najčešće se ističe njegov pozitivan učinak kod benigne hiperplazije prostate, regulacije hormona i poboljšanja zdravlja mokraćnog sustava, a brojna istraživanja potvrđuju i njegovu zaštitnu ulogu za kardiovaskularni sustav. Osim sjemenki, i meso bundeve ima uporabnu vrijednost, te se koristi svježe ili silirano kao hranjiva stočna hrana.
Bundeve su biljke toplih krajeva, pa za pravilan rast i razvoj zahtijevaju mnogo topline, svjetlosti i vlagu u tlu. Vrlo su osjetljive na niske temperature: rast prestaje već na 6 do 7 °C, dok na –1 °C biljka propada. Ipak, zahvaljujući dubokom korijenskom sustavu i dobro razvijenom bočnom korijenju, vrlo dobro podnose sušu. Optimalno vrijeme za sjetvu je kada se tlo zagrije na 12 do 15 °C, što u kontinentalnim uvjetima odgovara razdoblju između 25. travnja i 10. svibnja.
Kako bi se dobio visok udio ulja, plodovi moraju biti potpuno zreli. U toj fazi sjeme je čvrsto, lako se odvaja od mesa, a listovi biljke poprimaju žutu do crvenkastu boju. Berba se može obavljati ručno ili strojno, pri čemu je kod strojne berbe nužno sjeme oprati s puno vode pod niskim pritiskom kako bi se očuvala njegova karakteristična zelena površina. Nakon berbe sjeme se suši na temperaturi između 40 i 60 °C sve dok ne postigne 8 do 10 posto vlage.
Ako se poštuju svi agrotehnički postupci, prinos sjemena može iznositi od 1000 do 1200 kilograma po hektaru. Iz 1000 kilograma bučinih sjemenki, pri vlazi od oko 9 posto, može se dobiti od 450 do 500 litara čistog bučinog ulja.
Osim nutritivne i zdravstvene vrijednosti, ulje buče ima i značajnu ulogu u kulinarskom svijetu. Zahvaljujući svojoj jedinstvenoj aromi i okusu, široko se koristi u pripremi raznovrsnih jela, od salata do desertnih kreacija. Također, ulje buče prepoznato je kao vrijedan sastojak u proizvodnji prirodne kozmetike, posebice zbog visokog udjela vitamina E, koji je poznat po svojim antioksidativnim svojstvima i sposobnosti zaštite kože.S obzirom na sve veću popularnost zdravog načina života, ulje buče doživljava renesansu kao superhrana. Sadrži esencijalne masne kiseline, koje su ključne za održavanje zdravlja srca i krvnih žila. Pored toga, istraživanja su pokazala da redovita konzumacija ulja buče može pridonijeti smanjenju razine lošeg kolesterola u krvi, što ga čini izuzetno vrijednim u prevenciji kardiovaskularnih bolesti.
U poljoprivredi, uzgoj buča i proizvodnja ulja iz bučinih sjemenki također doprinose održivom razvoju. Buče se mogu uzgajati na manje plodnim tlima, čime se smanjuje potreba za intenzivnom uporabom gnojiva i pesticida. Također, kao biljke koje dobro podnose sušu, buče mogu biti ključne u poljoprivredi područja s manjkom vode.Naposljetku, ulje buče igra važnu ulogu u lokalnoj ekonomiji i očuvanju tradicije. Mnoga malena obiteljska gospodarstva i kooperative fokusiraju se na proizvodnju ulja buče, čime se očuvaju tradicionalne metode proizvodnje i potiče lokalna ekonomija. Kroz promicanje autohtonih proizvoda, kao što je ulje buče, podupire se očuvanje kulturne baštine i identiteta regija u kojima se buče uzgajaju.
